BOSUTSKA ČAROLIJA

Rijeka Bosut koja protječe dužinom od 19 km kroz Općinu Andrijaševci i njezin uži okoliš otvara mogućnost za razvitak riječnog turizma kao vida kontinentalnog turizma koji se počeo razvijati u Slavoniji i zapadnom Srijemu. U Općini izrađena je stoga strategija o razvoju turizma prema kojoj bi se mogla valorizirati prirodna i kulturno-povijesna baština ovoga prostora.

Kako je Bosut prema nizu obilježja neobična rijeka pogodan za razvitak riječnog turizma, boravka i uživanja u prirodi nabavljena je turistička brodica katamaranskog tipa. Rokovci i Andrijaševci nastali su i razvijali se uz Bosutske obale koje danas lijepo uređene ovim naseljima daju poseban ugođaj. Bosut je dio identiteta ovih naselja i njihovih stanovnika kako starijih tako i najmlađih.

Do sada su se mještani uz Bosut mogli odmarati ili šetati uživajući u ljepoti krajolika, a odnedavno mogu i zaploviti riječnim brodom kako nizvodno tako i uzvodno. Mogu to i drugi jer Bosut pruža velike mogućnosti za razvitak riječnog turizma, sportskog ribolova i niz drugih aktivnosti vezanih za vodu. Za razliku od drugih, manjih i većih, to je rijeka bez pravog izvora, ali i pravog ušća, s neznatnim padom riječnog profila, specifičnih obala i s veoma velikim brojem krivina (meandara). Neobično mu je ime i njegovo podrijetlo, odnosno značenje hidronima.



Jedinstvena je flora i fauna Bosuta kao i krajolik kojim protječe, ali i ekološki problemi koji iz dana u dan postaju sve brojniji i teži. Ova nizinska rijeka sporog toka i danas je unatoč nepovoljnim ekološkim uvjetima još uvijek bogata ribom.

Ranije, kada su u rijeci vladali bolji ekološki uvjeti, riba je bilo još i više. Bilo je to pravo ribičko carstvo. Vode Bosuta idealno su odgovarale životnim potrebama riba, za mrijest, ishranu i staništa, odnosno zaklon.

Vožnja ovom brodicom pruža mogućnost upoznavanja Općine Andrijaševci iz jedne nove perspektive. Osim užitka i opuštanja u prirodnim ljepotama i zvucima slavonske ravnice uz pjev različitih vrsta ptica, za one koji traže malo drukčiju zabavu i razonodu, druženje, proslave i slično mogu se organizirati rute uz svirku tamburica te slavonskih gastronomskih specijaliteta i pića.
Brod koji je ime dobio po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu ima 20 sjedećih mjesta. Dijelom je natkriven, prilagođen je svim bosutskim mostovima, ima dva trupa, posebno je izrađen za vožnju Bosutom tako da na njegovu plovidbu ne mogu utjecati nakupine leće i trave kojima Bosut u određenim dijelovima godine obiluje.

Uz pomoć voditelja, animatora Komunalno društvo Rokovci-Andrijaševci organiziralo je nekoliko tematskih vožnji za mještane i druge posjetitelje. Provedeni su projekti „Čitanjem po Bosutu”. vožnja osoba s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, a u sklopu manifestacije XI. „Bosutskih dana” na inicijativu Udruge žena „Žena” obavljena je vožnja mladih s poteškoćama u razvoju s područja Općine Andrijaševci.
U prosincu organizirana je tematska vožnja „Brod Djeda Božićnjaka” gdje je djecu zabavljao Djed Božičnjak i podijelio im poklon paketiće.

Potaknuti dobrim reakcijama na tematske vožnje organizirana je i vožnja za maškare, uz krafne, slatkiše i veselu glazbu.
Međunarodni Dan žena obilježen je vožnjom pod nazivom „Kada žene tulumare…”, a spremaju se i novi spektakli na Bosutu, treba ih vidjeti i doživjeti.

SAKRALNA BAŠTINA

Na području Općine Andrijaševci nalazi se nekoliko sakralnih objekata koji predstavljaju kulturno-povijesnu baštinu koja može biti potencijal za razvitak kontinentalnog, ruralnog turizma. Uz Rokovačke zidine, zaštićeni spomenik kulture tu spadaju rimokatoličke crkve u Rokovcima i Andrijaševcima te nekoliko kapelica razmještenih u oba mjesta i u njihovim atarima.

ROKOVAČKE ZIDINE

Ruševine poznate pod nazivom Rokovačke zidine koje se nalaze nedaleko od Rokovaca u blizini vinkovačkog arheoparka Sopot predstavljaju ostatke zidane srednjovjekovne crkve na nekadašnjem srednjovjekovnom posjedu (vlastelinstvu) Hropkovo, koje je obuhvaćalo nešto širi prostor oko Zidina. Vlastelinstvo Hropkovo bilo je u vlasništvu feudalne obitelji Botoša od Hrapkova. Pretpostavlja se da je crkvu dao sagraditi Andrija II. Botoš godine.

Izvorno to je bila jednobrodna građevina. Imala je jedan brod s polukružnom apsidom. Bila je izgrađena u romaničkom stilu s tragovima pregradnji u vrijeme kasne gotike. Prvobitna gradnja crkve datira iz 13. stoljeća, a gotičke preinake za vrijeme izgradnje franjevačkog samostana iz 15. stoljeće.

Pregradnja je u svezi s izgradnjom nešto sjevernijeg franjevačkog samostana. U to doba ovi krajevi bili su u posjedu Poljana s istoimenim središnjim naseljem. U vrijeme gradnje samostana vlasnici posjeda bile su obitelji Korocskih (Korođskih) i Bakonjskih. Samostanska crkva morala je biti podalje od gospodarskog samostanskog kompleksa. Oko crkve bilo je groblje koje su Rokovčani koristili do 18. stoljeća.

Crkva je bila građena od dobro pečene opeke, glavni je ulaz imao kameni gotički dovratnik, na južnom zidu bila su tri omanja prozora, a na sjevernom kasnogotički bočni ulaz s okvirom od opeke. Pokraj 19. stoljeća još uvijek su bili vidljivi ostaci zidnih gotičkih slika.

Tijekom burne povijesti uslijed ratnih osvajanje, pljački i pustošenja samostan je razoren, a crkva napuštena i u velikoj mjeri devastirana. U drugoj polovici 20. stoljeća izvršeno je nekoliko zaštitnih radova kako bi se sačuvali njezini ostaci od totalnog uništenja i nestanka s lica zemlje.

Ideja o obnovi zidina postojala je desetljećima no značajniji pomak nastao je nakon objave publikacije Gradskog muzeja Vinkovci autora Danijela Petkovića pod nazivom Rokovačke zidine, te interesa koji je iskazala Općina Andrijaševci u čijem se prostoru nalazi ovaj lokalitet.

Zaštitna arheološka istraživanja toga nalazišta proveli su djelatnici Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda od studenoga 2020. do početka veljače 2021. godine sredstvima Općine Andrijaševci.

Istraživanjima je obuhvaćena ruševina crkve te dvije sonde sjeverno i južno od sakralnog objekta, određene na mjestima na kojima su rezultati geomagnetnog snimanja uputili na potencijalne arheološke tvorevine.
Ispod tankog površinskog sloja zemlje pronađeni su ostaci zidanog objekta, najvjerojatnije franjevačkog samostana. Zidovi su rađeni dijelom od rimskih opeka, a dijelom od srednjovjekovnih. Širine su preko jednog metra, a obuhvaćaju površinu od oko 150 metara četvornih.
Do sada detektirana su dva ulaza u nekadašnji objekt. Od pokretnih nalaza pronađene su razbacane i dislocirane ljudske kosti, nalazi brončanog i srebrnog srednjovjekovnog i srebrnog otomanskog novca, građevinski elementi, dijelovi kamene arhitekture, željezni čavli i neki drugi artefakti. Nakon toga započela je zaštita i obnova ovoga značajnog sakralnog objekta. Rokovačke zidine polako poprimaju izgled kakav bi u konačnici trebao biti ostvaren prema zamisli čelnika općine Andrijaševci, a to je izgradnja arheološko-turistički park.

To je samo dio turističke priče koju su osmislili u Rokovcima i Andrijaševcima, povezan s izgradnjom biciklističkih staza i ruta, vožnju brodom Bosutom, kulturno zabavnim i gastronomskim manifestacijama, sportskim kampom i brojnim drugim sadržajima, uz napomenu kako se taj lokalitet nalazi uz vinkovački arheopark Sopot, lovište u šumi Kunjevci te zračnu luku „Bok“ koja se nalazi u ataru Općine Andrijaševci.

CRKVA SV. ROKA

 Drvena crkva u Rokovcima postojala je do 1814. g. kada je sagrađena sadašnja crkva od opeke, posvećena sv. Roku. Crkva je od 1938. više puta popravljana. Uvedeno je električno osvjetljenje, obojana je izvana i iznutra (1958.), zidovi izolirani od vlage, dograđena vjeronaučna dvorana, obnovljen krov, zvonik i ograda (2000), uvedeno plinsko grijanje (2002.) i neki drugi zahvati.

CRKVA SV. ANDRIJE

 Godine 1700. u Andrijaševcima postojala drvena crkva sv. Andrije apostola. Postojeća crkva zidana opekom sagrađena vjerojatno 1824. godine. Popravljana i obnavljana više puta. Postavljena izolacija od vlage (1980.g.), izvršen popravak krova i zvonika (1997. g.), uređenje i ličenje pročelja, instaliranje grijanja (2002. g.) i neki drugi građevinski radovi.

KAPELICE

 U naseljima, najčešće na križanju ulica i uz glavne poljske puteve (lenije) u općinskom ataru nalazi se desetak kapelica. Sve su građene od opeke, a nekoliko većih u oba naselja odlikuje se posebnim stilskim obilježjima.